collapse

* Korisnik

 
 
Dobrodošli, Gost. Molim vas prijavite se ili se registrujte. Da niste izgubili svoj aktivacioni mejl?

* Izdvajamo

* Statistika

  • stats Ukupno članova: 13.238
  • stats Ukupno poruka: 152.074
  • stats Ukupno tema: 10.587
  • stats Ukupno kategorija: 6
  • stats Ukupno foruma: 72
  • stats Najviše prisutnih korisnika: 1.211

Autor Tema: Nikakvih vijesti sa Islanda, je li?  (Pročitano 2634 puta)

0 članova i 1 gost pregledaju ovu temu.

Van mreže kuglager

  • Stariji član
  • ****
  • Poruke: 405
    • Pogledaj profil
Nikakvih vijesti sa Islanda, je li?
« poslato: 03.10.2012. 12:28 »
Kako to da se prekida program čak i kad muha proleti u, recimo, Egiptu
ali nemamo nijedne udarne vijesti o tome što se dešava na Islandu? A
na Islandu, ljudi su natjerali vladu da podnese ostavku, glavne banke
su nacionalizirane, odlučeno je da se ne plaća dug Velikoj Britaniji i
Nizozemskoj, zbog očajne državne finansijske politike, a okupljeno je
i javno vijeće koje sastavlja novi ustav. I sve navedeno je izvedeno na potpuno
miran način. Cijela revolucija protiv sila koje su kreirale aktualnu
globalnu krizu provedena je tiho i to je valjda razlog što o svemu
nije brujala javnost, niti je cijela situacija eskalirala u medijima
tokom protekle dvije godine. A šta bi se desilo kad bi se i ostalo
stanovništvo Europske unije poslužilo ovim primjerom? Šta bi se desilo
kad bi stanovništvo naše države uzelo islandski prevrat kao
primjer?

Sažetak činjenica o revoluciji na Islandu

Glavna državna banka je nacionalizirana 2008. godine. Islandska valuta
Krona je devalvirana, a burza obustavljena. Zemlja je u bankrotu.
Građani protestiraju ispred parlameta i uspjeli su se izboriti za nove
izbore zbog čega su premijer i cijela vlada podnijeli ostavku. Zemlja
je u očajnoj ekonomskoj situaciji. Zakonodavac predlaže isplatu duga
Velikoj Britaniji i Nizozemskoj kroz rate od 3,500 miliuna eura, koje
će tokom narednih 15 godina Islanđani plaćati na mjesečnoj bazi, sa
kamatom od 5,5 posto. Islanđani izlaze na ulice 2010. godine, i
zahtjevaju referendum. U siječnju 2010. godine, predsjednik osporava
dalje plaćanje duga i najavljuje narodni miting. U ožujku je na
referendumu glasovima od 93% Islanđana donesena odluka otkazivanja
isplate duga. U međuvremenu, vlada je inicirala istragu kojom će pred
lice pravde biti izvedeni odgovorni za krizu u zemlji, a mnogi visoki
dužnosnici, ministarstva vanjskih poslova i bankari su pohapšeni.
Interpol izdaje nalog koje sve upetljane u kriminalnu hobotnicu tjera
da napuste zemlju. Tokom ove krize izabrano je vijeće koje će ispisati
novi Ustav, a na osnovu saznanja iskušenih u prethodnom periodu, a
koji će biti zamjena za dotadašnji (kopija Ustava Danske).

Od 522 kandidata izabrano je 25 građana koji nisu imali nikakve veze
sa politikom. Sve što je trebalo za kandidaturu je punoljetstvo i 30
različitih potpisa. Ustavno vijeće je počelo rad u veljači 2011.
godine, da bi prezentiralo predložak zasnovan na preporukama dobivenim
od različitih skupština iz cijele zemlje. Predloženi ustav mora
odobriti i usvojiti važeći Parlament kao i onaj čiji će sastav biti
poznat nakon narednih legislativnih izbora. Što su Islanđani učinili -
mirnim putem - natjerali su cijelu vladu da podnese ostavku -
naacionalizirali su banke - izglasali referendum kako bi građani
odlučili o ekonomskoj budućnosti - pozatvarali odgovorne za krizu -
ispisali novi vlastiti Ustav.

Da li su nas mediji o ovome ikada izvijestili?
Da li je ijedan politički program na radiju ili televiziji napravio
barem komentar ili analizu ovog rješenja? Ne! Islanđani su nam uspjeli
pokazati da postoji način obračunavanja sa sistemom, koji tlači i
poigrava se krizama, dajući lekciju iz demokracije cijelom svijetu.
Valjda zato ništa o svemu tome nismo znali, niti su se kreatori istine
potrudili da o tome išta znamo.